Pelenski osip je najčešći problem kod male dece, posebno u prvoj godini života.

Iako je veća verovatnoća da će dete koje je predugo ostavljeno u mokroj ili zaprljanoj peleni razviti pelenski osip, svako dete sa osetljivom kožom može dobiti osip, čak i ako ste marljivi oko promene pelena.
Kako izgleda pelenski osip?
Ako pelenska regija vašeg deteta izgleda iritirano i crveno, velike su šanse da je to pelenski osip. Koža takođe može biti malo natečena i topla kada je dodirnete. Pelenski osip može biti blag, sa samo nekoliko bodljikavih crvenih tačaka na maloj površini, ili obiman, sa nežnim crvenim izbočinama koje se šire na stomak i butine vašeg deteta.
Većina roditelja mora da se suoči sa pelenskim osipom u nekom trenutku, posebno u prvoj godini života svog deteta.
Kako je moje dete dobilo pelenski osip?
Pelenski osip može biti uzrokovan bilo čim, od sopstvenog urina deteta do nove hrane.
Evo najverovatnijih krivaca:
- Vlažnost. Čak i pelene koje najviše upijaju ostavljaju malo vlage na koži deteta. A kada se urin deteta pomeša sa bakterijama iz njegove stolice, on se razlaže u amonijak, koji može biti veoma oštar za kožu. Zbog toga su deca sa čestim pražnjenjem creva ili dijarejom sklonija pelenskom osipu.
- Osetljivost na trljanje i hemikalije. Pelenski osip kod vašeg deteta može biti rezultat trljanja pelena o kožu, posebno ako je osetljivo na hemikalije, kao što su mirisi u pelenama za jednokratnu upotrebu ili deterdžent za pranje veša koji se koristi za pranje platnenih pelena. Takođe može biti da proizvod koji koristite tokom promene pelena iritira kožu vašeg deteta.
- Nova hrana. Pelenski osip je takođe čest kada vaše dete prvi put počne da jede čvrstu hranu ili proba novu hranu. Svaka nova hrana menja sastav stolice, ali kiseline u određenim namirnicama (kao što su jagode i voćni sokovi) mogu biti posebno problematične za neku decu. Nova hrana takođe može povećati učestalost pokreta creva vašeg deteta. Ako dojite, vaše dete može čak imati reakciju na nešto što ste pojeli. Kod dece koja doje obično manja verovatnoća da će dobiti veći pelenski osip.
- Bakterijska ili gljivična infekcija. Područje pelena je toplo i vlažno – baš onako kako ga vole bakterije i gljivice. Tako da je lako da bakterijska ili gljivična infekcija tamo procveta i izazove osip, posebno u pukotinama i naborima kože vašeg deteta. Neke gljivične infekcije koje su najčešće oralne, mogu da izazovu infekciju u pelenskoj regiji.
- Antibiotici. Deca koja uzimaju antibiotike (ili deca čije majke koje doje uzimaju antibiotike) ponekad dobijaju gljivične infekcije. Ovi lekovi ubijaju zdrave bakterije koje drže gljivice pod kontrolom, kao i štetne bakterije koje izazivaju bolest. Antibiotici takođe mogu izazvati dijareju, što može doprineti pelenskom osipu.
Kada treba da odvedem dete kod lekara zbog pelenskog osipa?
Uz određenu marljivost, trebalo bi da budete u mogućnosti da izlečite pelenski osip za tri ili četiri dana bez posete lekaru. Ali posetite lekara ako osip izgleda kao da je inficiran.
Znaci infekcije uključuju:
- Plikovi
- Bubuljice ispunjene gnojem
- Žućkaste mrlje koje se cure
- Otvorene rane
Lekar može da prepiše lokalni ili oralni antibiotik za vaše dete.
Za pelenski osip uzrokovan gljivičnom infekcijom, lekar vašeg deteta može preporučiti antifungalnu kremu ili mast bez recepta ili na recept.
Posetite lekara ako vaše dete dobije temperaturu ili osip ne nestane nakon nekoliko dana kućnog lečenja.
Koji je najbolji način za lečenje pelenskog osipa?
Ako se pojavi pelenski osip, preduzmite ove korake da biste izlečili kožu vašeg deteta:
- Održavajte pelensku regiju čistom i suvim tako što ćete mu često menjati pelene. To može značiti da ga budite noću radi promene pelene
- Perite pelensku regiju pri svakoj promeni pelena
- Osušite kožu vašeg deteta tapkanjem. Ne trljajte!

Koristite kremu koja stvara barijeru na koži da biste zaštitili iritiranu kožu vašeg deteta od stolice i urina. Nemojte mazati debeli sloj kreme jer to može dodatno izazvati iritaciju. Kremu je potrebno lepo utrljati da koža upije i da ne ostaju tragovi kreme. Ovo pomaže u sprečavanju dalje iritacije kože od previše trenja. Na tržištu postoje nekoliko dobrih zaštitnih krema koje uključuju cink oksid.
- Nemojte previše zatezati pelenu ili koristite pelenu koja mu je malo veća kako biste omogućili bolju cirkulaciju vazduha. Ako kupujete jednokratnu upotrebu, isprobajte drugu marku da vidite da li vam to pomaže. Postoje varijante za osetljivu kožu, na primer, a opcije za ekstra upijanje povlače više vlage sa kože vašeg deteta.
- Kada je toplo vreme i vaše dete može da se igra napolju, skinite mu pelenu što duže svaki dan. Izlaganje vazduhu će ubrzati zarastanje.
- Razmislite da dozvolite svom detetu da spava golo tokom dna kad god ima osip. Na tržištu postoje postirke za jednokratno korišćenje tokom presvačenja, koje će zaštiti dušek.
Kako mogu sprečiti pelenski osip?
Evo nekoliko dobrih preventivnih mera kako biste sprečili pelenski osip:
- Suva koža je najbolja odbrana od pelenskog osipa, pa menjajte pelenu svom detetu često ili što je pre moguće nakon što se pokvasi ili zaprlja.
- Pri svakoj promeni pelena temeljno očistite genitalnu oblast vašeg deteta.
- Osušite bebinu kožu – nikada je ne trljajte.
- Ako vam se čini da je vaše dete sklono pelenskom osipu, namažite tanak sloj zaštitne kreme nakon svake promene pelena.
- Nemojte koristiti kukuruzni skrob jer čestice mogu biti štetne za pluća deteta ako se udišu. Takođe, neki stručnjaci smatraju da kukuruzni skrob može pogoršati pelenski osip.
- Kada vaše dete počne da jede čvrstu hranu, uvodite jednu namirnicu 3 dana. Čekanje nekoliko dana između svake nove hrane olakšava utvrđivanje da li osetljivost na novu hranu uzrokuje pelenski osip ili neku drugu tegobu. Ako jeste, eliminišite tu hranu za sada.
- Ne pričvršćujte pelenu tako čvrsto da nema mesta za cirkulaciju vazduha. Obuci je u široku odeću.
- Koristite deterdžent bez mirisa za pranje platnenih pelena i preskočite omekšivač – oboje mogu iritirati kožu vašeg deteta.
- Operite pelene toplom vodom i dvaput ih isperite. Takođe možete dodati pola šolje sirćeta u prvo ispiranje da biste eliminisali alkalne činioce.
- Dojite dete što duže možete jer se pelenski osip ređe javlja kod dojenih beba, iako nije sasvim jasno zašto.
- Kada vaše dete treba da uzme antibiotik, pitajte lekara da li mu da i probiotik. Probiotici podstiču rast zdravih bakterija u crevima, što može smanjiti šanse vašeg deteta da dobije pelenski osip.
- Ako vaše dete ide u vrtić ili predškolsku ustanovu, uverite se da njeni vaspitači razumeju važnost preduzimanja ovih mera predostrožnosti.